Kvaliteta komprimiranog zraka

ISO 8573 predstavlja skup međunarodnih standarda relevantnih za kvalitetu (ili čistoću) komprimiranog
zraka. Standard sadrži devet odvojenih poglavlja, s prvim poglavljem koji specificira zahtjeve korisnika
relevantne za kvalitetu komprimiranog zraka te poglavlja 2-9 koja specificiraju metode testiranja
pojedinih grupa onečišćujućih tvari (kontaminanata).
Kvaliteta komprimiranog zraka spomenuta je u standardu ISO 8573-1 :2010. Postoje 3 glavna
onečišćivača koji utječu na kvalitetu komprimiranog zraka, a to su: nečistoće (krute čestice), voda i ulje.

ISO 8573:2010 – STANDARDI KVALITETE KOMPRIMIRANOG ZRAKA

Nema dvojbe da je sustav komprimiranog zraka toliko dobar kolika je kvaliteta zraka unutar sustava.
Ako sustav komprimiranog zraka proizvodi zrak loše kvalitete bitno je suočiti se s tim problemima u
samom sustavu .
Navode se tri najčešća problema koji se mogu pojaviti u sustavu komprimiranog zraka, a utječu na
njegovu kvalitetu:

NEČISTOĆE (KRUTE ČESTICE)

Pojam «čestice» odnosi se na bilo koji mali djelić čvrste materije kojeg se može pronaći zaostalog u
zraku, najčešće u obliku prašine. Kada takva čestica uđe u sustav komprimiranog zraka, prisustvo
iste može imati ogroman negativan utjecaj na ukupne performanse sustava.

Dolje su navedeni mogući uzroci lošeg tretmana krutih čestica:

  • urezivanje i pucanje te nejednako trošenje (habanje) uništavaju alate i instrumente
  • ako se proizvode opasne komponente (kemijski agresivne čestice)
  • prekidi proizvodnje, pad produktivnosti i kvalitete
  • začepljeni, ventili, regulatori itd.
  • oštećenja membrane (dijafragme)

VLAGA

Vlaga u obliku kondenzata, još je jedan veliki problem koji utječe na kvalitetu komprimiranog
zraka. Kompresori proizvode vruć zrak koji može podnijeti relativno visoku razinu vlage. Nadalje,
nakon kompresije visoki pritisak uzrokuje kondenzaciju čak i pri visokim temperaturama.Dolje su navedeni mogući uzroci lošeg tretmana vlage:

  • hrđa i korozija u cjevovodima komprimiranog sustava
  • propuštanje (curenje) komprimiranog zraka
  • neodgovarajuće podmazivanje alata na komprimirani zrak
  • oštećenje označavanja, pakiranja i finalnih proizvoda
  • loša kvaliteta antikorozivne zaštite i drugih antikorozivnih premaza
  • gubici produktivnosti tijekom izvođenja radnih operacija
  • formiranje leda u cjevovodu

ULJE

Većina kompresora koristi ulje u kompresorskom stupnju za brtvljenje, podmazivanje i hlađenje.
Ulje za podmazivanje se može transferirati u sustav komprimiranog zraka kao tekuće ulje ili u
raspršenom obliku (aerosol). Tekuće ulje i aerosoli imaju negativan utjecaj kod većine aplikacija s
komprimiranim zrakom.
Dolje su navedeni mogući uzroci lošeg tretmana ulja:

  • loša kvaliteta gotovih proizvoda
  • nepoželjno bojanje gotovih proizvoda
  • nečist i opasan radni okoliš
  • nepoželjni mirisi
  • smanjenje radnog vijeka alata

Da bi se rješili gore navedeni problemi potrebno je provesti adekvatan tretman komprimiranog
zraka. Zahtjevi korisnika za promjenom kvalitete komprimiranog zraka trebaju se provesti u skladu s
tipom industrije ili konkretne aplikacije. Primjerice, visoka kvaliteta komprimiranog zraka potrebna
je u prehrambenoj industriji dok kod tehnike «pjeskarenja» niža kvaliteta zraka neće predstavljati
problem.
U nastavku su prikazane tipične konfiguracije sustava nakon tretmana komprimiranog zraka.

Tipična konfiguracija sustava s naknadnim tretiranjem rashladnim sušačem

Tipična konfiguracija sustava s naknadnim tretiranjem rashladnim sušačem

Tipična konfiguracija sustava s naknadnim tretiranjem adsorpcijskim sušačem

Tipična konfiguracija sustava s naknadnim tretiranjem adsorpcijskim sušačem

Tablica ispod prikazuje minimalni zahtjev za kvalitetom komprimiranog zraka u skladu sa standardom
ISO 8573-1:2010, a koristi se kao Vaš referentni dokument. Zahtjevi za kvalitetom komprimiranog zraka
mogu se mijenjati prema potrebama konkretne aplikacije.

minimalni zahtjev za kvalitetom komprimiranog zraka u skladu sa standardom ISO 8573-1:2010